Srbija Hrvatsku smatra nesigurnom za svoje građane. Akrap: "Ovdje ih radi 25.000. To je umjetno dizanje tenzija"

Prema tom sigurnosnom semaforu, u zelenoj kategoriji su države u koje se može "slobodno putovati uz redovan oprez", u žutoj one za koje srbijanske vlasti preporučuju "dodatne mjere opreza", u narančastoj one u koje se preporučuje "putovanje u slučaju krajnje potrebe", a u crvenoj države u koje se putovanje "ne preporučuje".

Hrvatsku je službena Srbija svrstala u narančastu kategoriju, tek jednu ispod one u kojoj su države poput Ukrajine, Irana, Sirije, Sudana i drugih u kojima se ratuje.

Drugim riječima, građanima Srbije putovanje u Hrvatsku preporučuje se samo u slučaju krajnje nužde.

U društvu Venezuele, Etiopije, Haitija...

"Povodom najnovijih događanja u Republici Hrvatskoj (ne navodi se konkretno kojih, nap.a.) i sve učestalijih incidenata, tenzija i nepovoljnih sigurnosnih okolnosti, preporučujemo državljanima Republike Srbije da u idućem razdoblju, bez prijeke potrebe ne putuju u Republiku Hrvatsku. Ako je putovanje nužno, građani su pozvani izbjegavati javna okupljanja i mjesta na kojima se mogu očekivati provokacije, pokazati oprez u komunikaciji i voditi računa o osobnoj sigurnosti i sigurnosti svoje imovine", stoji u obrazloženju na stranicama srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova.

Hrvatska je jedina članica Europske unije i jedina europska zemlja koja je s još 25 država svrstana u narančastu kategoriju. Tamo je u društvu Bangladeša, Benina, Bolivije, Burkine Faso, Burundija, Čada, Ekvadora, Etiopije, Gvajane, Gvineje, Haitija, Hondurasa, Kameruna, Liberije, Madagaskara, Malavija, Mianmara, Mozambika, Nepala, Nigera, Nigerije, Nikaragve, Perua, Venezuele i Republike Kongo.

Cipar na meti Irana 'sigurniji' od Hrvatske

Svaka država ima pravo samostalno procijeniti sigurnost drugih država za svoje građane no dojam je da Srbija Hrvatsku stavlja u skupinu spomenutih država više iz politikantskih, nego stvarnih sigurnosnih razloga.

U tom smislu posve je nejasno zašto je, primjerice, Srbija svrstala Cipar u zelenu kategoriju, iako je ondje tri dana prije ažuriranja popisa iranski dron pogodio tamošnju britansku vojnu bazu. Ili zašto je Pakistan koji trenutno ratuje s Afganistanom, a k tomu dijeli skoro tisuću kilometara granice s Iranom koji je trenutno najveće krizno žarište u svijetu, svrstan u žutu kategoriju i po kriterijima srbijanskih vlasti sigurniji od Hrvatske? Još je manje jasno kako je Pakistan u žutoj kategoriji dok je Afganistan s kojim ratuje u crvenoj.

I Hrvatska ima preporuku za putovanja u Srbiju

Valja reći da i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske redovito objavljuje upozorenja hrvatskim građanima za putovanja u pojedine države. Doduše, ne razvrstava ih po semaforskim bojama. Prema ažuriranim upozorenjima od 11. prosinca prošle godine, hrvatskim građanima preporučuje se "oprez i detaljnije informiranje" prije puta u Srbiju.

"Preporučuje se odgoda svih putovanja koja nisu nužna, pojačan oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta, osobito u svjetlu zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima", stoji u obrazloženju.

Prilično visoko na listi sigurnih zemalja

Hrvatska, inače, na popisima najsigurnijih, odnosno najmirnijih zemalja prilično visoko kotira. Prema globalnom indeksu mira (Global Peace Index - GPI) koji svake godine, procjenjujući 23 pokazatelja, izračunava australski Institut za ekonomiju i mir (Institute for Economics and Peace - IEP) Hrvatska je prošle godine bila na 19. mjestu u svijetu.

Na vrhu je Island, slijede Irska, Novi Zeland, Austrija, Švicarska i Singapur. Slovenija je deveta, a ispred Hrvatske na 18. mjestu je Australija dok je mjesto iza Njemačka. Srbija dijeli 64. mjesto sa Zambijom.

Gledaju li se samo europske zemlje na toj listi, Hrvatska bi bila na 13. mjestu.

"Vučić nas vraća u balkansku krčmu"

Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" u Zagrebu na pitanje kako komentira preporuku Ministarstva vanjskih poslova Srbije svojim građanima da u Hrvatsku putuju samo u slučaju krajnje nužde, uz duboki uzdah uzvratio nam je pitanjem: "Recite, ima li to ikakvog smisla?"

"Ne smijemo sebi dozvoliti luksuz da nas Aleksandar Vučić vraća u 'balkansku krčmu' kojom on upravlja. I sami građani Srbije znaju da su to gluposti. To nije vrijedno spomena i ne treba se upuštati u ta prepucavanja. Dovoljno je pogledati koliko građana Srbije radi u Hrvatskoj", dodao je.

Podaci MUP-a o broju izdanih dozvola za boravak i rad stranih državljana u Hrvatskoj prošle godine kazuju da je Srbija bila na visokom trećem mjestu iza Bosne i Hercegovine i nepala s 24.278 svojih državljana koji su radili u Hrvatskoj. Godinu ranije u Hrvatskoj ih je radilo skoro 28 tisuća, a 2023. godine također oko 25 tisuća.

"Izračunajte koliko građani Srbije zarade ovdje"

A prema podacima za siječanj ove godine, građanima Srbije izdano je 1.248 dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj. Ta će brojka vjerojatno rasti u idućim mjesecima kako se bude približavala turistička sezona.

"Ako 25 tisuća ljudi iz Srbije radi u Hrvatskoj najmanje tri mjeseca dok traje sezona, to je 75.000 radnih mjeseci. Pomnožite taj broj s 2.000 eura koliko mjesečno u prosjeku dobiju plaću i izračunajte koliko novca građani Srbije zarade u Hrvatskoj. To je oko 150 milijuna eura. A ove preporuke služe samo za umjetno održavanje tenzija", kazao je Akrap.

Podsjetimo da je prije dva tjedna srbijanski premijer Đuro Macut boravio u Hrvatskoj, doduše nenajavljen lokalnim vlastima. U Dalju je primio odlikovanje Eparhije osječko-poljske i baranjske, a u Vukovaru je sudjelovao na svečanosti u povodu srpskog Dana državnosti.